Temperatura kod djece – kako je sniziti ?

Tjelesna temperatura može se mjeriti ispod pazuha (aksilarno), u ustima (oralno), u anusu (rektalno), u uhu ili na čelu. U djece je najpouzdanije aksilarno mjerenje. Rektalno mjerena temperatura viša je za 0,5 °C od aksilarne. Mjerenje u uhu često je neprecizno, a kvaliteta digitalnih i infracrvenih toplomjera vrlo različita. U djece je zabranjeno mjerenje tjelesne temperature u ustima.

Temperaturu skidamo lijekovima i fizikalnim metodama. Imajte na umu da lijekovima treba vremena da počnu da djeluju, tako da kod visokih temperatura možete početi sa fizikalnim metodama dok lijek koji ste dali djetetu ne počne da djeluje ( paracetamol, ibuprofen ).

Fizikalne metode

Standardna je metoda vlaženje spužvom natopljenom u mlakoj vodi, od čela do stopala. U nas se često savjetuju “mlake kupke”, uranjanje djeteta u kadu ili tuširanje mlakom vodom, koje nisu standardni postupak. Temperatura vode treba biti 29 do 32 °C. Nikada se djeca ne uranjaju u hladnu vodu. Osim što je djetetu vrlo neugodno, izaziva drhtavicu i daljnje povišenje tjelesne temperature. Mlake kupke uvijek se kombinuju s antipiretikom ( paracetamol, ibuprofen ), koji treba dati djetetu 20 do 30 minuta prije kupke da se omogući njegovo djelovanje.
Ni u kojem obliku ne primjenjuje se alkohol! Alkohol se apsorbira kroz kožu ili se udišu alkoholne pare pa može uzrokovati trovanje.
Ostale mjere obuhvataju boravak u primjereno zagrijanoj i prozračenoj prostoriji (temperatura u prostoriji gdje dijete boravi ne bi smjela biti viša od 22 °C), odijevanje u laganu pamučnu i prozračnu odjeću, djelomično razodijevanje djeteta i pokrivanje laganim prekrivačem.

Lijekovi

Paracetamol – primjenjuje se u dozi od 10 do 15 mg/kg tjelesne težine, svakih 4 do 6 sati. Maksimalna dnevna doza je 40 do 60 mg/kg. Paracetamol snižava tjelesnu temperaturu za 1 do 2 °C unutar 2 sata od primjene.

Ibuprofen – za djecu stariju od 6 mjeseci, u dozi od 5 do 10 mg/kg, svakih 6 sati. Maksimalna dnevna doza je 40 do 60 mg/kg. Najveći učinak postiže se 2 do 4 sata od davanja.

Važna je :

• Nadoknada tekućine, uz lijekove i fizikalne metode, izuzetno je važna u snižavanju povišene tjelesne temperature djeteta.
• Nikada nemojte pregrijavati dijete!
• Primjena alkohola, eteričnih ulja ili sličnih materija može biti opasna.
• Djeci mlađoj od 18 godina zabranjeno je davati aspirin.
• Antibiotik ne snižava povišenu tjelesnu temperaturu. Ukoliko ga dijete uzima zbog bakterijske infekcije, temperatura može biti prisutna prvih dana terapije i tada, uz antibiotike, trebate primjenjivati antipiretike.
• Ako je Vaše dijete imalo febrilne konvulzije, ljekar će Vam dati detaljne upute o provođenju energičnih antipiretskih mjera.

Kad ne trebate biti zabrinuti

• ako groznica (> 38,0 °C) traje manje od 3 dana, a dijete je nakon sniženja tjelesne temperature raspoloženo te uzima hrani i tekućinu
• ako dijete ima blago povišenu tjelesnu temperaturu (povremeno do 38,5 °C) tokom 5 dana
• ako je tjelesna temperatura kratkotrajno povišena nakon vakcinacije
• ako dijete odbija hranu, ali pije puno tekućine i obilno mokri.

Kad trebate potražiti stručnu pomoć?

• temperatura u dojenčeta mlađeg od 3 mjeseca
• temperatura > 38,0 ˘C duže od 3 dana
• temperatura > 40,0 °C
• dijete se ponaša neuobičajeno, teško se budi, nemirno je ili djeluje zbunjeno
• dijete ima jaku glavobolju, ukočen vrat, smeta mu svjetlo i/ili zvukovi
• pojava crvenog ili ljubičastog osipa koji ne blijedi na pritisak
• dijete ubrzano i/ili otežano diše nakon snižavanja temperature
• dijete ima jake bolove u trbuhu
• temperatura u djeteta koje ima hroničnu bolest (npr. srčanu grešku, plućnu bolest, malignu bolest)
• stanje djeteta pogoršalo se od zadnjeg posjeta ljekaru
• otežano snižavanje povišene tjelesne temperature uprkos adekvatnim mjerama.

Osip kod beba i male djece

Najčešće dječje zarazne bolesti popraćene karakterističnim osipom jesu: ospice (morbili), crljenica (rubeola), vodene kozice (varičela), šarlah (skarlatina), peta bolest (infekcijski megaleritem), šesta bolest (egzantema subitum, rozeola infantum).

Uzrok navedenih bolesti, osim šarlaha, jesu specifični virusi. Stoga je jedino liječenje  simptomatsko (snižavanje temperature, nadoknada tekućine), a u slučaju šarlaha liječenje antibioticima.

Ospice

Prije sistemskog vakcinisanja, ospice su bile gotovo obavezna bolest u djetinjstvu. Danas su rijetke, a obolijevaju nevakcinisane osobe i dojenčad u vrijeme kada je smanjen broj zaštitnih antitijela od majke.

Ospice su zarazna bolest uzrokovana virusom ospica (morbilivirus). Ulazno mjesto virusa u organizam je prilikom disanja, kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Sedam do 14 dana nakon izloženosti virusu pojavljuje se prvi simptom u vidu povišene temperature, malaksalosti, gubitka apetita te kataralni simptomi (hunjavica, kašalj poput laveža psa, grlobolja). Ponekad je prisutna upala očne spojnice (konjunktivitis). Četvrtog ili petog dana bolesti pojavljuje se osip – tipično najprije iza ušiju i na čelu, a tijekom sljedeća dva ili tri dana zahvaća redom lice, vrat, trup i udove. Osip je crvene boje, poput sitnih pjegica, a s pojavom osipa temperatura se obično spušta na normalu i kataralni simptomi prolaze. Specifično liječenje ne postoji. Bakterijske komplikacije liječe se antibioticima.

Rubeola

Uzročnik je virus rubele koji se prenosi kapljičnom infekcijom tokom govora, kašlja i kihanja. Inkubacija je 2 do 3 sedmice. Bolest je obično blagog toka u djece, ali je opasna za trudnice jer može izazvati teška oštećenja ploda. Od rubeole su prije obavezne vakcinacije najčešće obolijevala djeca predškolske i školske dobi. I danas ima pojedinačnih slučajeva i manjih epidemija jer oko 10 % odraslih osoba nije zaštićeno zbog neprovedene vakcinacije ili gubitka imuniteta tokom godina.

Simptomi su blagi. Temperatura može biti umjereno povišena. Crvene mrlje na koži pojavljuju se najprije po koži trupa i lica, a oko trećeg dana šire se na ruke i noge. Povećani su limfni čvorovi na vratu i glavi, a rjeđe slezena. Komplikacije su rijetke.

Vodene kozice

Vodene kozice česta su dječja bolest, posebno u kolektivima. Uzročnik je varičela zoster, virus koji se širi kapljičnim putem, vazduhom ili kontaktom s kožom bolesnika. Vodene kozice obično su blaga bolest s velikom zaraznosti. Posebnu pažnju treba posvetiti higijeni i ublažavanju svrbeža.

Bolest započinje s povišenom tjelesnom temperaturom, malaksalosti i karakterističnim osipom, najprije na trupu u obliku nekoliko malih crvenih uzdignutih točkica (papula) koje se ubrzo napune tekućinom i stvaraju karakteristične male mjehuriće (vezikule). Zatim se osip širi na vrat, vlasište i lice, pa ruke i noge. Osip može biti sasvim blag ili prekrivati čitavu površinu tijela. Mjehurići pucaju i nastaju svjetlosmeđe krastice koje polako tamne dok na kraju ne otpadnu, uglavnom u roku od dve sedmice od početka bolesti. Za bolest je karakteristično da u isto vrijeme na koži postoje sve faze osipa (papula, vezikula, krusta). Traje obično 7 do 10 dana.

U liječenju se obično primjenjuju opšte metode ublažavanja svrbeža (kupke s dodatkom kalijeva permanganata ili losioni koji sadrže kamfor, mentol ili fenol). Odjeća treba biti prozračna i pamučna. U slučaju groznice primjenjuje se paracetamol.  Komplikacije su najčešće posljedica sekundarne bakterijske infekcije kožnih promjena. Premda nije dio obaveznog kalendara vakcinacija, danas je dostupn vakcina koje značajno ublažava tok bolesti.

Ako Vam u vrtiću saopšte da je neko dijete ostalo kod kuće jer ima vodene kozice, možete očekivati bolest kod svog djeteta u narednih 14 do 20 dana. Bolesnik je zarazan 1 do 2 dana prije izbijanja osipa pa sve dok postoje mjehurići, ali nije u fazi krastica.

Šarlah

Šarlah je zarazna bakterijska osipna bolest uzrokovana beta-hemolitičkim streptokokom grupe A. Streptokok se obično nalazi u ždrijelu, može izazvati upalu grla (anginu) i prenosi se kapljičnim putem. Šarlah se može preboljeti više puta. Osip se obično pojavljuje nakon inkubacije od 3 do 5 dana i traje do 7 dana. Najprije zahvata vrat, trup i ekstremitete, dok su dlanovi i tabani obično pošteđeni. Osip je svjetlocrven s malim kvržicama nalik na “brusni papir”, a mogu se pojaviti i sitna točkasta krvarenja. Nisu rijetke crvene linije na kožnim pregibima oko vrata ili laktova. Karakteristično je crvenilo obraza s bljedilom kože oko usana.

Liječenje se provodi antibioticima, čime se sprječavaju komplikacije i širenje šarlaha na drugu djecu i članove porodice.

Peta bolest

Peta bolest (označava peto mjesto u nizu zaraznih bolesti s osipom) uzrokovana je parvovirusom B19, koji se prenosi kapljičnim putem i preko krvi (transfuzije).  Češća je u djece školske dobi. Bolest je karakteristična po krupnomrljastom osipu koji se javlja na mahove i u fazama, pretežno na licu i udovima.  Kožne promjene šire se i spajaju, u središtu koža blijedi i razvija se karakterističan crtež poput geografske karte ili mreže. Rijetko su prisutne tamnocrvene mrlje (enantem) na sluznici ždrijela. Peta bolest traje 1 do 2 sedmice. Nakon desetak dana crvenilo nestaje i prisutno je perutanje zahvaćene kože. Bolest nije jako zarazna, a prenos je moguć sedam dana prije pojave prvih simptoma do kraja javljanja osipa. Terapija je simptomatska. Vakcina protiv pete bolesti ne postoji.

Trodnevna groznica

Šesta bolest ili trodnevna groznica jedna je od najčešćih osipnih dječjih bolesti. Pretežno obolijevaju dojenčad i djeca mlađa od 3 godine. Uzročnik je humani herpes-virus 6 i 7, a ulazno mjesto je sluznica gornjih disajnih putova. Bolest počinje iznenadnom visokom temperaturom, koja može doseći vrijednosti iznad 40 °C. Drugih simptoma nema, a opšte stanje djeteta nije poremećeno.

Visoka temperatura traje 3 do 4 dana, nakon čega naglo pada uz pojavu osipa po vratu i trupu te zatim širenjem na lice, ruke i noge. Osip ima izgled mrlja svjetlocrvene boje, ponekad malo iznad razine kože i nije praćen svrbežom. Traje najviše 1 do 2 dana. Liječenje je simptomatsko.

Bolest šake, stopala i usta

Bolest šake, stopala i usta blaga je osipna bolest, karakterizirana osipom u obliku crvenih mjehurića koji se vrlo brzo raspuknu. Uzročnik je Coxsackie (kokseki) virus. Ima epidemijski karakter i česta je u dječjim kolektivima. Najčešće se javlja sezonski, u ljeto i jesen, kod djece predškolskog i školskog uzrasta. Inkubacija je 3 do 6 dana. Povišena temperatura prvi je znak bolesti, nakon koje slijedi grlobolja koja može biti praćena lošim apetitom i slabošću. Jedan do dva dana nakon početka bolesti mogu se pojaviti bolni mjehurići na jeziku, desnima i unutarnjoj strani obraza te crveni osip, ponekad s mjehurićima na dlanovima, tabanima i stražnjici, koji nije praćen svrbežom. Promjene su prisutne oko 7 dana. Komplikacija nema. Terapija je simptomatska, uz higijenske mjere.

Ostali uzroci osipa

Osip može biti posljedica alergijske preosjetljivosti na hranu ili lijekove. Najčešće se  manifestuje urtikarijskim osipom. Dok su za akutni oblik urtikarije češći uzroci hrana, konzervansi, lijekovi i ugrizi insekata, u 50 % hroničnih oblika urtikarije ne može se utvrditi uzrok.

Alergijski osip kod djece se može prezentovati i drugom kliničkom slikom.  Najčešći je atopijski dermatitis, prisutan kod oko 20 % djece predškolske dobi. Razvoju bolesti pridonose genetska sklonost, oštećena kožna barijera, uzroci iz okoline i imunološki status djeteta. Eliminacijska je dijeta važna, naročito kod manje djece s dokazanim alergenom hrane. Bolest mogu pogoršati udahnuti i kontaktni alergeni, pa je vrlo važno provesti eradikacijske mjere u suzbijanju grinja i kućne prašine u prostoru u kojem dijete boravi.

Čest uzrok makulopapuloznog osipa jest reakcija kože uslijed pojačanog znojenja tokom ljetnih mjeseci ili pak pretoplog oblačenja neovisno o godišnjem dobu, kada dolazi do začepljenja i upale izvodnih kanalića žlijezda znojnica.

U djece su česte i dermatomikoze, bolesti kože, vlasišta i noktiju uzrokovane gljivicama.  Najčešća je mikrosporija (uzročnik Microsporum canis), a izvor infekcije uglavnom zaražena mačka.

Kada treba potražiti hitnu ljekarsku pomoć?

• Kada kod djeteta izbije osip praćen općim simptomima, poput lošeg opšteg stanja, groznice, glavobolje, ukočenosti u vratu, povraćanja ili učestalih stolica – treba hitno učiniti laboratorijske pretrage i primijeniti odgovarajuću terapiju.
• Kod urtikarije, bilo da se radi o alergijskoj reakciji na hranu ili lijekove – treba obratiti pažnju na otežano disanje i oticanje lica, posebno jezika ili usnica. Anafilaksija je ozbiljna, po život opasna, generalizirana reakcija preosjetljivosti.
• Kod petehijalnog osipa praćenog visokom temperaturom i lošim opštim stanjem djeteta – jer pobuđuje sumnju na meningokoknu sepsu.