Acne vulgaris

Acne vulgaris

Acne vulgaris (akne) predstavljaju stvaranje komedona, papula, pustula, čvorova (nodula) i/ili cista uslijed opstrukcije i upale pilosebacealnih jedinica (dlačnih folikula i njihovih pripadajućih lojnih žlijezda). Najčešće pogađa adolescente. Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom. Liječi se nizom lokalnih i sistemskih materija koje smanjuju stvaranja loja (sebuma), ublažavaju infekciju i normalizuju orožnjavanje.

Etiologija i patofiziologija

Akne nastaju kad pilosebacealne jedinice budu začepljene čepovima sebuma i odljuštenih keratinocita, potom kolonizirane te ponekad zaražene s normalnim anaerobom kože Propionibacterium acnes. Znakovi zavise o tome da li P. acnes potiče upalu u folikulu ili ne; akne mogu biti neupalne ili upalne.

Zaštitni znak neupalnih akni su komedoni, nezaraženi čepovi sebuma zaglavljeni unutar folikula. Komedoni se nazivaju otvorenima ili zatvorenima, zavisno o tome je li folikul na površini kože proširen ili zatvoren. Upalne akne obuhvaćaju papule, pustule, nodule i ciste.

Papule se pojavljuju kad lipaze iz P. acnes metaboliziraju trigliceride u slobodne masne kiseline (SMK; engl. free fatty acids = FFA), koje potom nadražuju stijenku folikula. Pustule se pojavljuju kad aktivna infekcija s P. acnes uzrokuje upalu unutar folikula. Noduli i ciste nastaju kad se nakon rupture folikula koja može biti posljedica upale, doticanja ili grubog ribanja, u tkivo oslobađaju SMK, bakterije i keratin, potičući i podržavajući upalu u mekom tkivu.

Najčešći poticaj je pubertet, kad navala androgena potiče stvaranje sebuma i hiperproliferaciju keratinocita. Drugi poticaji su hormonske promjene do kojih dolazi tijekom trudnoće ili menstruacijskog ciklusa; okluzivna kozmetika, sredstva za čišćenje i odjeća; te vlaga i znojenje. Povezivanje egzacerbacije akni s prehranom (npr. čokoladom), neodgovarajućim pranjem lica, masturbacijom i spolnim odnosima nije osnovano. Akne se mogu popraviti tijekom ljetnih mjeseci zbog protiv upalnog djelovanja sunčevog svjetla. Predloženu povezanost akni i hiperinzulinizma je potrebno dodatno istražiti.

Simptomi i znakovi

Cistične akne mogu biti bolne; drugi oblici ne uzrokuju tjelesnih simptoma, ali mogu biti izvorom naročite emocionalne uznemirenosti. Promjene se u pravilu istovremeno nalaze u različitim stadijima razvoja.

Komedoni izgledaju poput bijelih ili crnih komedona. Bijeli komedoni (zatvoreni komedoni) su opipljive promjene promjera 1–3 mm, boje kože ili bjelkaste. Crni komedoni (otvoreni komedoni) izgledaju slično, ali im je središte tamno.

Papule i pustule su crvene promjene promjera 2–5 mm. U oba slučaja, folikularni epitel biva oštećen nakupljanjem neutrofila a potom limfocita. Kad epitel pukne, sadržaj komedona izaziva jaku upalnu reakciju u dermisu. Relativno duboka upala stvara papule. Pustule su smještene površnije.

Noduli su veći, dublje smješteni i solidniji (čvršći) od papula. Takve promjene su slične upaljenim epidermoidnim cistama, premda nemaju pravu cističnu građu.

Ciste su gnojni noduli. Ponekad, ciste postaju inficirane i stvaraju apscese. Dugotrajne cistične akne mogu izazvati ožiljkavanje koje se vidi kao male, duboke rupice (“ožiljci kao od šiljka za lomljenje leda”), veća udubljenja, plitka udubljenja ili područja hipertrofičnog ožiljka.

Acne conglobata je najteži oblik običnih akni (acne vulgaris), a muškarce pogađa češće od žena. Bolesnici imaju apscese, drenirajuće sinuse, fistulirane komedone te keloidne i atrofične ožiljke. Leđa i prsni koš su jako zahvaćeni. Zahvaćene mogu biti ruke, trbuh, bedra, pa čak i vlasište.

Acne fulminans (galopirajuće akne) su akutni, febrilni, ulcerirani oblik acne conglobata, obilježen iznenadnom pojavom međusobno stapajućih apscesa koji dovode do hemoragične nekroze. Isto tako, izraženi su leukocitoza te bol i edem u zglobovima.

Pyoderma faciale (također zvana i rosacea fulminans) se pojavljuje iznenada po sredini lica mladih žena. Može biti jednaka galopirajućim (fulminantnim) aknama. Izbijanje se sastoji od eritematoznih plakova i pustula, zahvaćajući bradu, obraze i čelo.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja pregledom. U diferencijalnu dijagnozu spada rosacea (kod koje se ne vidi komedona), akne izazvane kortikosteroidima (kod kojih nema komedona a pustule su obično sve u istom razvojnom stadiju), perioralni dermatitis te akneiformni kožni osipi izazvani lijekovima. Težina akni se stepenuje u blagu, umjerenu ili tešku na osnovi broja i vrste promjena;

Liječenje

Liječenje je usmjereno ka smanjenju stvaranja sebuma i komedona, upale i infekcije .Odabir liječenja se uopšteno zasniva na izraženosti; Zahvaćena područja bi trebalo svakodnevno čistiti, no dodatno pranje, primjena antibakterijskih sapuna i ribanja nema dodatnog povoljnog efekta. Promjene u prehrani također su nepotrebne i neefikasne. Tvari za piling poput sumpora, salicilne kiseline i rezorcinola su manji dodaci liječenju.