Erythema nodosum

Erythema nodosum

Nodozni eritem je specifični oblik panikulitisa obilježen bolnim, crvenim ili ljubičastim, opipljivim potkožnim čvorovima na potkoljenicama a ponekad i na drugim mjestima. Često se pojavljuje uz osnovnu sistemsku bolest, osobito streptokokne infekcije, sarkoidozu i TBC.

Erythema nodosum (EN) ponajprije zahvaća osobe u 20. i 30. godinama života, no može se pojaviti u bilo kojoj dobi; češće su zahvaćene žene. Etiologija je nepoznata, no sumnja se na imunološku reakciju, imajući u vidu čestu povezanost EN s drugim bolestima. Najčešće od njih su streptokokne infekcije (osobito u djece), sarkoidoza i TBC. Drugi mogući poticaji su druge bakterijske infekcije (Yersinia, Salmonella, mikoplazma, klamidija, lepra, lymphogranuloma venereum), gljivične infekcije (kokcidioidomikoza, blastomikoza, histoplazmoza) i virusne infekcije (Epstein–Barr, hepatitis B); primjena lijekova (sulfonamidi, jodidi, bromidi, oralni kontraceptivi); upalna bolest crijeva; hematološke i solidne zloćudne bolesti te trudnoća. Do trećina slučajeva je idiopatska.

EN se očituje eritematoznim, bolnim plakovima ili čvorovima praćenim vrućicom, malaksalošću i artralgijom. Diferencijalna dijagnoza uključuje druge oblike panikulitisa i vaskulitis.

Dijagnoza se postavlja na osnovi kliničke slike, no EN bi trebao potaknuti obradu na osnovne uzroke, a koja može obuhvaćati biopsiju, kožno testiranje (PPD ili niz na anergiju), antinuklearna antitijela, KKS, RTG pluća i titar antistreptolizina–O ili bris ždrijela s uzgojem uzročnika. SE je često visoka.

Nodozni eritem se gotovo uvijek povlači spontano. Liječi se mirovanjem u krevetu, podizanjem zahvaćenog ekstremiteta, hladnim oblozima i NSAID. Upalu može ublažiti kalijev jodid u dozi od 300–500 mg PO 3×/dan. Sistemski kortikosteroidi su efikasni, no to je krajnja mjera jer oni mogu pogoršati osnovnu skrivenu infekciju. Ako se pronađe osnovni uzrok, treba ga liječiti.